VRŠENJE RODITELJSKOG PRAVA

Vršenje roditeljskog prava

Ono može da bude:

  1. Zajedničko vršenje roditeljskog prava – Roditelji vrše roditeljsko pravo zajednički i sporazumno ako žive zajedno.

  2. Samostalno vršenje roditeljskog prava – Roditelji mogu da vrše zajednički roditeljsko pravo i kada ne žive zajedno, ako postignu sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i ako sud oceni da je ovaj sporazum u najboljem interesu maloletnog deteta.

Neophodno je da oba uslova budu ispunjena. Često se u praksi dešava da roditelji postignu sporazum o vršenju zajedničkog roditeljskog prava, ali da sud proceni da to nije u najboljem interesu maloletnog deteta. U tom slučaju poveriće dete jednom roditelju na vršenje samostalnog roditeljskog prava i odrediti način održavanja ličnih odnosa sa drugim roditeljem.

Ukoliko roditelji ne postignu sporazum za vršenje zajedničkog roditeljskog prava, dete se na samostalno vršenje roditeljskog prava poverava jednom od roditelja, sa kojim će dete da živi.

Možda vas zanima i naš tekst na temu alimentacije.

Dete se najčešće poverava majci na samostalno vršenje roditeljskog prava

Prilikom određivanja ko će da vrši samostalno roditeljsko pravo sud ceni sve okolnosti i vodi se načelom najboljeg interesa deteta. 

U našoj sudskoj praksi u slučaju razvoda braka ili okončanja vanbračne zajednice života maloletno dete se najčešće poverava na vršenje samostalnog vršenja roditeljskog prava majci.

Roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo da sporazumno sa drugim roditeljem odlučuje o pitanjima koje bitno utiču na život deteta: pitanje obrazovanja, preduzimanje većih medicinskih zahteva, raspolaganje imovine velike vrednosti, promena prebivališta deteta.

Ko može da podnese tužbu za vršenje roditeljskog prava?

Tužbu za vršenje roditeljskog prava mogu da podnesu roditelj, dete  ili organ starateljstva.

Tužbu za vršenje roditeljskog prava sačinjava advokat i predaje nadležnom sudu.

Sud u toku postupka izvodi sve predložene dokaze, rukovodi se istražnim načelom, saslušava parnične stranke i uvek uzme u obzir Nalaz i mišljenje Centra za socijalni rad, koji obavlja razgovor sa oba roditelja i daje svoje stručno mišljenje. 

sud odredjuje vrsenje roditeljskog pravaCentar za socijalni rad ima pravo nadzora nad vršenjem roditeljskog prava

Njihov nadzor može da bude preventivni kada organ starateljstva donosi odluke kojim omogućava vršenje roditeljskog prava i korektivni nadzor kada organ starateljstva donosi odluke kojima koriguje ispravlja roditelje u lošem vršenju roditeljskog prava.

Dete ima pravo da održava kontakt sa roditeljem (kao i drugim srodnicima) sa kojim ne živi. Korisno je za pravilno odrastanje maloletnog deteta, da ima kontakt sa drugim roditeljem. Roditelj sa kojim dete živi mora da omogući ostvarenje kontakta deteta sa drugim roditeljem na način koji je definisan sudskom odlukom.

Kontakt između roditelja i deteta može da bude ostvaren i fizički, ali i komunikacijom telefonom, pismima, elektronskom poštom u slučaju da na primer drugi roditelj živi u inostranstvu.

Odluka suda kojom se određuje vršenje roditeljskog prava kao i održavanje ličnih odnosa sa drugim roditeljem je izvršna isprava.

U kojim situacijama se pokreće izvršni postupak?

U slučaju nepoštovanja odluke od strane jednog od roditelja moguće je pokrenuti izvršni postupak. Predlog za izvršenje sačinjava advokat i sporovodi sud uz saradnju sa psihologom organa starateljstva, škole, porodičnog savetovališta. Prilikom izvršenja maksimalno se vodi računa o najboljem interesu maloletnog deteta. 

Krivični zakonik je predvideo krivično dela iz člana 191 Oduzimanje maloletnog lica, predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora od tri godine. Advokat sačinjava krivičnu prijavu, a javni tužilac po službenoj dužnosti pokreće krivični postupak.

Pozovite nas!